1862. izgradnja Južnog kolodvora. Kolodvor je definirao položaj i veličinu trga: od samog početka na tome se prostoru planira velik trg - no ne i periferni trg?
Od 1862. do 1887./ili 1892? Južni kolodvor je bio jedini kolodvor u Zagrebu. Godinu dana prije njegove izgradnje u urbanističke planove ucrtana je cesta (Kolodvorska ulica, danas Ulica Republike Austrije) koja povezuje kolodvor s Ilicom.
- smješten daleko od središta, "na posve ladanjskom području livada, njiva i oranica" (obitelj Tuđman dakle nema krivo kada vele da je Francek dobio "samo" dio livade).
Sadržaji: kasarne iz 2. polovice 19. stoljeća; industrijska zona 20ih godina 20. stoljeća
Urbanistički izgled: ortogonalni raster uobličen u 11 velikih blokova
str. 101. "Drugim riječima, taj je dio grada postao a dijelom i ostao PERIFERIJOM".
str. 103. "Planirani sadržaji: sajmište i vojarna, povezani s kolodvorom i željezničkom prugom, već označuju zapadni dio Donjeg grada kao periferiju."
1870ih izgrađene Kolodvorska ulica te Prilaz
1880ih uređene Kukovićeva/Tvornička ulica (danas Klaićeva) u kojoj je 1881. izgrađena zgrada Tvornice duhana Zagreb, dotad u zgradi Rektorata na tadašnjem Središnjem trgu); i Nova ulica (danas Medulićeva) na temelju vizije Juraja Augustina iz 1883 :
"Na Prilazu, upravo među upraviteljskom kućom željeznice i sadašnjom pučkom školom u Ilici, bio bi liep perivoj, kroz kojeg bi se svi putnici od željeznice vodili kao kroz elegantni entree u Zagreb. Isto tako bi se na koncu Kukovićeve ulice kod kolodvora zasadio gaj u četiri drvoreda za občinstvo, da u hladu čekaju na vlakove."
Što se dogodilo i zašto je dio oko Južnog kolodvora oduvijek određen kao periferija?
Jedan razlog je da se kasarna - koja nikako ne može biti dio elitnog entreea u grad - izgradila tamo te na taj način blokirala širenje Prilaza i ostalih ulica skroz na zapad.
Kasarna međutim nije trebala biti tamo. Ona je trebala biti na Središnjem trgu, Trgu maršala Tita. Tadašnji Središnji trg je međutim dobio prvo sajmište koje je prebačeno sa Zrinjevca tamo (a trebalo je biti prebačeno na Marvinski terg M koji se nalazi malo istočno od Južnog kolodvora - (pogledaj crtež 1), a potom i kazalište. Gradnja Rudolfove kasarne je dakle rezultat borbe za sadržaj (možda i borbe za "kvalitetu" sadržaja na "nečijem" vlasništvu!?) između Trga Franje Tuđmana i Trga maršala Tita (tada trg Franje Josipa!). How convenient, rekli bismo!
Urbanistički plan iz 1883. je uključivao sve to, lijepo gore navedeno, i koncipirao Trg Francuske kao velik i UREĐEN trg. Oba urbanistička plana zapravo, i onaj iz 1865. i onaj iz 1883. pretpostavljaju takav trg!
- ili: kasarna koja se planirala tamo izgraditi trebala je biti impozantan kompleks koji uključuje i konjičke i topničke trupe i pješadiju;
- ili: prema Folnegoviću, se sve to seli na istok grada, a ovaj trg se uređuje i preko njega se lijepi drvoredi Prilaza nastavljaju sve do Črnomerca.
- svi ti planovi padaju u vodu i krajem 1880-ih se tamo nasred trga gradi kasarna u 11 blokova. U nju je ulupano 5/8 od ukupnog kredita od 4 milijuna forinti koji je dignut za uređenje kasarni (Tko diže kredit i tko ga odplaćuje? čijim novcima?). To će zaštopati mogućnost protoka šetališta prema Črnkasu. Do 1919. nema novih planiranja već služi samo kao prometna površina i pretprostor kolodvora:
1891. konjska tramvajska linija
1910. električni tramvaj
RUDOLFOVA VOJARNA
1888-1889.
u 15 mjeseci gospoda Rupert Malkus iz Gradskog građevnog ureda i Anton Schonmann, poduzetnik iz Budimpešte, grade Rudolfovu kasarnu. Potonjem je očigledno posebno bilo stalo da se kasarna izgradi, jer ju potiče donacijama.
1865. regulativa: "...zahtijeva da se Južni kolodvor ne smije širiti ni razvijati kako to ne bi osujetilo granju očekivanog središnjeg kolodvora." (1892).
Nakon što 1892. prestane biti jedini gradski kolodvor, Južni kolodvor gubi na važnosti.
TVORNIČKI SADRŽAJI U KVARTU (između 1865 i 1883 - dakle između dvije regulative o planiranju toga dijela grada)
1873. Tvornica parketa i parna pilana koja se 1881. širi u pogon za proizvodnju pokućstva a 1888. na pokućstvo od svinutog drveta.
1876-1878. gradi se vodovod
krajem 19. stoljeća veći industrijski pogoni:
1892. Tvornica cikorije (U Vodovodnoj ulici preko puta Tvornice parketa i parne pilane).
1892.-1984. Pivovara u Ilici.
1895. Tvornica sapuna i kemijskih proizvoda (južno od pruge)
1898/1899. Tvornica strojeva i ljevaonica željeza
1907. električna centrala Vodovoda (a od 1907. postoji i električni tramvaj)
113. str, "Za uređenje Trga K nisu postojali pravi poticaji: njegov gravitacijski prostor nije bio razgrađen, a sadržaj u njemu, poput vojarna i tvornica, bili su zatvorena karaktera.
14.11. 1919. prva od dvije međurate regulative: urbana izgradnja, NOVA ERA područja sjeverno od Južnog kolodvora - KASARNA se zove KASARNA ZRINSKI
u međuratnom razdoblju Južni kolodvor postaje Kolodvor Sava
Od 1862. do 1887./ili 1892? Južni kolodvor je bio jedini kolodvor u Zagrebu. Godinu dana prije njegove izgradnje u urbanističke planove ucrtana je cesta (Kolodvorska ulica, danas Ulica Republike Austrije) koja povezuje kolodvor s Ilicom.
- smješten daleko od središta, "na posve ladanjskom području livada, njiva i oranica" (obitelj Tuđman dakle nema krivo kada vele da je Francek dobio "samo" dio livade).
Sadržaji: kasarne iz 2. polovice 19. stoljeća; industrijska zona 20ih godina 20. stoljeća
Urbanistički izgled: ortogonalni raster uobličen u 11 velikih blokova
str. 101. "Drugim riječima, taj je dio grada postao a dijelom i ostao PERIFERIJOM".
str. 103. "Planirani sadržaji: sajmište i vojarna, povezani s kolodvorom i željezničkom prugom, već označuju zapadni dio Donjeg grada kao periferiju."
1870ih izgrađene Kolodvorska ulica te Prilaz
1880ih uređene Kukovićeva/Tvornička ulica (danas Klaićeva) u kojoj je 1881. izgrađena zgrada Tvornice duhana Zagreb, dotad u zgradi Rektorata na tadašnjem Središnjem trgu); i Nova ulica (danas Medulićeva) na temelju vizije Juraja Augustina iz 1883 :
"Na Prilazu, upravo među upraviteljskom kućom željeznice i sadašnjom pučkom školom u Ilici, bio bi liep perivoj, kroz kojeg bi se svi putnici od željeznice vodili kao kroz elegantni entree u Zagreb. Isto tako bi se na koncu Kukovićeve ulice kod kolodvora zasadio gaj u četiri drvoreda za občinstvo, da u hladu čekaju na vlakove."
Što se dogodilo i zašto je dio oko Južnog kolodvora oduvijek određen kao periferija?
Jedan razlog je da se kasarna - koja nikako ne može biti dio elitnog entreea u grad - izgradila tamo te na taj način blokirala širenje Prilaza i ostalih ulica skroz na zapad.
Kasarna međutim nije trebala biti tamo. Ona je trebala biti na Središnjem trgu, Trgu maršala Tita. Tadašnji Središnji trg je međutim dobio prvo sajmište koje je prebačeno sa Zrinjevca tamo (a trebalo je biti prebačeno na Marvinski terg M koji se nalazi malo istočno od Južnog kolodvora - (pogledaj crtež 1), a potom i kazalište. Gradnja Rudolfove kasarne je dakle rezultat borbe za sadržaj (možda i borbe za "kvalitetu" sadržaja na "nečijem" vlasništvu!?) između Trga Franje Tuđmana i Trga maršala Tita (tada trg Franje Josipa!). How convenient, rekli bismo!
Urbanistički plan iz 1883. je uključivao sve to, lijepo gore navedeno, i koncipirao Trg Francuske kao velik i UREĐEN trg. Oba urbanistička plana zapravo, i onaj iz 1865. i onaj iz 1883. pretpostavljaju takav trg!
- ili: kasarna koja se planirala tamo izgraditi trebala je biti impozantan kompleks koji uključuje i konjičke i topničke trupe i pješadiju;
- ili: prema Folnegoviću, se sve to seli na istok grada, a ovaj trg se uređuje i preko njega se lijepi drvoredi Prilaza nastavljaju sve do Črnomerca.
- svi ti planovi padaju u vodu i krajem 1880-ih se tamo nasred trga gradi kasarna u 11 blokova. U nju je ulupano 5/8 od ukupnog kredita od 4 milijuna forinti koji je dignut za uređenje kasarni (Tko diže kredit i tko ga odplaćuje? čijim novcima?). To će zaštopati mogućnost protoka šetališta prema Črnkasu. Do 1919. nema novih planiranja već služi samo kao prometna površina i pretprostor kolodvora:
1891. konjska tramvajska linija
1910. električni tramvaj
RUDOLFOVA VOJARNA
1888-1889.
u 15 mjeseci gospoda Rupert Malkus iz Gradskog građevnog ureda i Anton Schonmann, poduzetnik iz Budimpešte, grade Rudolfovu kasarnu. Potonjem je očigledno posebno bilo stalo da se kasarna izgradi, jer ju potiče donacijama.
1865. regulativa: "...zahtijeva da se Južni kolodvor ne smije širiti ni razvijati kako to ne bi osujetilo granju očekivanog središnjeg kolodvora." (1892).
Nakon što 1892. prestane biti jedini gradski kolodvor, Južni kolodvor gubi na važnosti.
TVORNIČKI SADRŽAJI U KVARTU (između 1865 i 1883 - dakle između dvije regulative o planiranju toga dijela grada)
1873. Tvornica parketa i parna pilana koja se 1881. širi u pogon za proizvodnju pokućstva a 1888. na pokućstvo od svinutog drveta.
1876-1878. gradi se vodovod
krajem 19. stoljeća veći industrijski pogoni:
1892. Tvornica cikorije (U Vodovodnoj ulici preko puta Tvornice parketa i parne pilane).
1892.-1984. Pivovara u Ilici.
1895. Tvornica sapuna i kemijskih proizvoda (južno od pruge)
1898/1899. Tvornica strojeva i ljevaonica željeza
1907. električna centrala Vodovoda (a od 1907. postoji i električni tramvaj)
113. str, "Za uređenje Trga K nisu postojali pravi poticaji: njegov gravitacijski prostor nije bio razgrađen, a sadržaj u njemu, poput vojarna i tvornica, bili su zatvorena karaktera.
14.11. 1919. prva od dvije međurate regulative: urbana izgradnja, NOVA ERA područja sjeverno od Južnog kolodvora - KASARNA se zove KASARNA ZRINSKI
u međuratnom razdoblju Južni kolodvor postaje Kolodvor Sava
Nema komentara:
Objavi komentar